Zelene alge

Chlorophyta
(Divizija zelene alge)
Stigeoclonium (rod zelenih algi)
Stigeoclonium (rod zelenih algi)
Sistematika
CarstvoPlantae
PotcarstvoViridaeplantae
DivizijaChlorophyta
vidi tetkst

Zelene alge (lat. Chlorophyta) je velika neformalna grupa (bivše koljeno) algi iz koje je evoluiralo u više kopnene biljke. Chlorophyta i Charophyta/Streptophyta, sada su premještene u odvojenu diviziju, kao i potencijalno više bazne Mesostigmatophyceae, Chlorokybophyceae i Spirotaenia.[1][2]

Kopnene biljke ili Embriophyta, nastale su od grupe algi Charophyta.[3] Stoga, kladistički gledano, embriofite pripadaju i zelenim algama. Međutim, budući da su embriofite tradicijski klasificirane kao ni alge ni zelene alge, zelene alge su parafiletska skupina. Otkako je shvaćeni da su embriofite nastali iz zelenih algi, neki ih autori počinju ukljućivati u istu grupu.[4][5][6][7][8]

Kladus koji uključuje i zelene alge i embriofite je monofiletski i naziva se Viridiplantae, carstvo Plantae. Zelene alge uključuju jednoćelijske i kolonijalne flagematne oblike, najviše s dvija biča po ćelijii, kao i različite kolonijalne, kokoidne i vlaknaste oblike, te makroskopske, višećelijske morske trave. Postoji oko 8.000 vrsta zelenih algi..[9] Mnoge vrste žive većinu svog života kao pojedinačne ćelije, dok ostale tvore cenobijske kolonije, dugih niti ili visoko diferencirane makroskopske morske trave.

Nekoliko drugih organizama oslanjaju se na zelene alge koje će za njih obavljati fotosintezu. Hloroplast u grupi Dinoflagellata iz roda Lepidodinium , euglena i Chlorarachniophyte stečeni su iz konzumirane zelene alge,[10] a u zadnjepomenutoj zadržavaju nukleomorf (rudimentno jedro). Zelene alge također se simbiotski nalaze u cilijatima roda Paramecium , te u Hydra viridissima i u pljosnatim crvima. Neke vrste zelenih algi, posebno iz rodova Trebouxia u razredu Trebouxiophyceae i Trentepohlia (razreda Ulvophyceae ), mogu se naći u simbiotskim vezama s gljivama i tvore lišaje. Općenito, vrste gljivica koje su partneri u lišajevima ne mogu samostalno živjeti, dok se vrste algi često nalaze u prirodi bez gljiva. Trentepohlia je nitasta zelena alga koja može samostalno živjeti na vlažnom tlu, stijenama ili kori drveća ili oblikovati fotosimbiont u lišajevima porodice Graphidaceae. Također i makroalga Prasiola caliphylla (Trebouxiophyceae) je kopnena,[11] a Prasiola crispa, koja živi u nadlitoralnoj zoni, je kopnena koja na Antarktiku formira velike tepihe na vlažnim tlima, posebno u blicini ptičijih kolonija.[12]

Zelene alge obuhvataju vjerovatno od 7.500 - 10.000 vrsta, iz oko 500 rodova i 36 porodica. Većinom su svjetlozelene, iako postoje neke crvenkaste vrste.

  1. ^ Sánchez-Baracaldo P, Raven JA, Pisani D, Knoll AH (septembar 2017). "Early photosynthetic eukaryotes inhabited low-salinity habitats". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 114 (37): E7737–E7745. doi:10.1073/pnas.1620089114. PMC 5603991. PMID 28808007.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  2. ^ Gitzendanner MA, Soltis PS, Wong GK, Ruhfel BR, Soltis DE (mart 2018). "Plastid phylogenomic analysis of green plants: A billion years of evolutionary history". American Journal of Botany. 105 (3): 291–301. doi:10.1002/ajb2.1048. PMID 29603143.
  3. ^ Palmer JD, Soltis DE, Chase MW (oktobar 2004). "The plant tree of life: an overview and some points of view". American Journal of Botany. 91 (10): 1437–45. doi:10.3732/ajb.91.10.1437. PMID 21652302.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  4. ^ Delwiche CF, Timme RE (juni 2011). "Plants". Current Biology. 21 (11): R417–22. doi:10.1016/j.cub.2011.04.021. PMID 21640897.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ "Charophycean Green Algae Home Page". www.life.umd.edu. Pristupljeno 24. 2. 2018.
  6. ^ Ruhfel BR, Gitzendanner MA, Soltis PS, Soltis DE, Burleigh JG (februar 2014). "From algae to angiosperms-inferring the phylogeny of green plants (Viridiplantae) from 360 plastid genomes". BMC Evolutionary Biology. 14: 23. doi:10.1186/1471-2148-14-23. PMC 3933183. PMID 24533922.
  7. ^ Delwiche CF, Cooper ED (oktobar 2015). "The Evolutionary Origin of a Terrestrial Flora". Current Biology (jezik: English). 25 (19): R899–910. doi:10.1016/j.cub.2015.08.029. PMID 26439353.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)
  8. ^ Parfrey LW, Lahr DJ, Knoll AH, Katz LA (august 2011). "Estimating the timing of early eukaryotic diversification with multigene molecular clocks". Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America. 108 (33): 13624–9. Bibcode:2011PNAS..10813624P. doi:10.1073/pnas.1110633108. PMC 3158185. PMID 21810989.
  9. ^ Guiry MD (oktobar 2012). "How many species of algae are there?". Journal of Phycology. 48 (5): 1057–63. doi:10.1111/j.1529-8817.2012.01222.x. PMID 27011267.
  10. ^ Plastid phylogenomics with broad taxon sampling further elucidates the distinct evolutionary origins and timing of secondary green plastids
  11. ^ Holzinger, A.; Herburger, K.; Blaas, K.; Lewis, L. A.; Karsten, U. (2017). "The terrestrial green macroalga Prasiola calophylla (Trebouxiophyceae, Chlorophyta): Ecophysiological performance under water-limiting conditions". Protoplasma. 254 (4): 1755–1767. doi:10.1007/s00709-016-1068-6. PMC 5474099. PMID 28066876.
  12. ^ Carvalho, Evelise L.; MacIel, Lucas F.; MacEdo, Pablo E.; Dezordi, Filipe Z.; Abreu, Maria E. T.; Victória, Filipe de Carvalho; Pereira, Antônio B.; Boldo, Juliano T.; Wallau, Gabriel da Luz; Pinto, Paulo M. (2018). "De novo Assembly and Annotation of the Antarctic Alga Prasiola crispa Transcriptome". Frontiers in Molecular Biosciences. 4: 89. doi:10.3389/fmolb.2017.00089. PMC 5766667. PMID 29359133.

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search